MICA ulazi u novu fazu dok panel na Paris Blockchain Weeku signalizira da Europa više ne regulira samo kriptovalute, već buduću infrastrukturu tržišta

MICA više nije eksperiment, već operativni okvir za europsko kripto tržište

Jedan od najvažnijih panela na prvom danu Paris Blockchain Weeka bio je fokusiran na to kako MICA funkcionira u praksi i što slijedi nakon toga. Haider Rafique iz OKX započeo je raspravu rekavši da Europa sada ima najopsežniji okvir za kriptovalute implementiran u velikom razmjeru, dok je Peter Kerstens, jedan od glavnih arhitekata MICA-e, podsjetio publiku da je izvorni cilj bio jasan od samog početka – izvući kriptoaktivnosti iz offshore sjene i uvesti ih u regulirano europsko tržište.

Kerstens je rekao da MICA već pokazuje da funkcionira. Prema njegovim riječima, licence se izdaju diljem Europske unije, a ne koncentriraju se u jednoj jurisdikciji, te da je, iz perspektive Europske komisije, odsutnost većih pritužbi znak da okvir funkcionira uglavnom kako je zamišljeno. Štoviše, dodao je da pozivi za budući “MICA 2” ne znače da trenutni okvir nije uspio, već da tržište već gura prema sljedećoj fazi.

Ključna poruka za širu kripto publiku, uključujući Cardano čitatelje, jest da MICA nije kraj priče, već početak. Europa više ne pokušava regulirati samo kripto tržište kakvo danas postoji. Priprema teren za širu fazu digitalne imovine u kojoj se fokus proteže izvan tokena i burzi prema tokeniziranoj financijskoj infrastrukturi.

Tokenizacija postaje pitanje tržišne infrastrukture

Najvažniji dio panela bio je kada je razgovor prešao s klasične regulacije kriptovaluta prema tokenizaciji. Kerstens je bio izravan po ovom pitanju, rekavši da Europa ne ulazi samo u fazu “kripto tržišta”, već fazu “tržišta digitalne imovine”, jer se svaka imovina može tokenizirati, smjestiti na blockchain i trgovati unutar nove tržišne strukture.

Dodao je da tokenizaciju doživljava kao potencijalni novi operativni temelj za financijska tržišta. Nakon tri desetljeća rada na tržišnoj infrastrukturi, rekao je da vjeruje kako će tehnologija distribuirane knjige, blockchaini i tokenizacija postati novi operativni sustav financijskih tržišta. To nije mala tvrdnja. To sugerira da Bruxelles i dio europske regulatorne zajednice više ne vide blockchain kao eksperiment na marginama, već kao kandidata za osnovnu infrastrukturu budućih tržišta.

Za Cardano čitatelje, to je posebno relevantno. Cardano je godinama pokušavao pozicionirati sebe kao blockchain prilagođen ozbiljnijim institucionalnim i infrastrukturnim slučajevima upotrebe, a ne samo kratkoročnim tržišnim ciklusima. U tom smislu, MICA panel nije bio izravno o Cardanu, već o tržišnom okviru u kojem će blockchain tehnologije biti sve više ocjenjivane prema svojoj sposobnosti da podrže tokenizaciju, usklađenost i financijsku interoperabilnost na duge staze. To je daleko važnije od još jednog općenitog panela o cijenama ili sentimentu.

Sljedeća bitka Europe odnosi se na implementaciju, dosljednost i povjerenje

Treći veliki fokus panela bio je na implementaciji. Kerstens je objasnio da je jedna od prednosti MICA-e to što je riječ o regulaciji, a ne direktivi, što znači da se pravila primjenjuju izravno diljem Europske unije i ne trebaju se zasebno prenositi u nacionalno pravo. Formalno, to smanjuje regulatornu fragmentaciju.

Ali također je istaknuo glavnu prepreku. Pravila se mogu uskladiti, ali nadzorni stavovi i dalje mogu varirati od jedne zemlje do druge. Zato je rekao da Komisija predlaže da se nadzor nad pružateljima usluga kriptoimovine prebaci na ESMA-u, kako bi tržište postupno dobilo dosljedniji nadzorni pristup. Njegova formulacija bila je upečatljiva: cilj ne bi trebao biti stvaranje “pro-kripto” stava, već “pro-inovacijskog” stava. Drugim riječima, europski regulatorni projekt više se ne oblikuje kao ustupak za kripto, već kao dio šire strategije inovacija.

Kerstens je također usporedio Europu sa Sjedinjenim Državama, tvrdeći da je Europa mogla djelovati ranije jer je MICA razvijena prije nego što je pitanje postalo snažno politizirano. Po njegovom mišljenju, američki proces sada se usporava jer kripto industrija i bankarski sektor često pristupaju debati kao suprotstavljeni kampovi, a ne kao sudionici koji rade na zajedničkom okviru.

To bi moglo biti najvažniji zaključak cijelog panela. Europa više ne raspravlja o tome treba li kripto uopće regulirati. Sada raspravlja o tome kako taj okvir može postati temelj za tokenizirana tržišta i ozbiljnije institucionalno usvajanje. Za Cardano i slične projekte, pitanje više nije samo tehnološko. Pravo pitanje je koji će se blockchaini najefikasnije uklopiti u tržište koje je sve više definirano usklađenošću, digitalnim identitetom, infrastrukturom tržišta i regulatornim povjerenjem.